Protekli tjedan, od 2. do 5. srpnja, naše predstavnice, Nikolina i Manuela, sudjelovale su na prvom Transnacionalnom sastanku u Požarevcu, kao dio međunarodnog projekta pod nazivom “Harnessing Digital and AI Tools for the Mental Health of Youth” – #HEARTS, financiranog putem Erasmus+ programa. Ovaj važan događaj okupio je partnere iz različitih zemalja s ciljem jačanja mentalnog zdravlja mladih kroz primjenu najnovijih digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.
Nositelj projekta je Udruženje mladih Novotarium iz Požarevca, Srbija, a partneri su EMA iz Belgije i Youth Bridges Budapest iz Mađarske. Zajedno smo započeli s radom na razvoju inovativnih rješenja koja će omogućiti dostupnost i učinkovitost podrške mentalnom zdravlju mladih putem digitalnih alata i AI tehnologija.
Prvi dan sastanka bio je posvećen uvodnom predstavljanju ciljeva i plana projekta. Nakon toga, svaki od partnera prezentirao je rezultate svog istraživanja među mladima u lokalnim zajednicama, što nam je pružilo uvid u trenutno stanje i potrebe. U nastavku su uslijedile konstruktivne rasprave o zajedničkim trendovima, izazovima i područjima za razvoj budućih aktivnosti.
U popodnevnim satima, zajednički smo analizirali prikazane rezultate, identificirali ključne potrebe i definirali smjernice za daljnji rad. Završni dio prvog dana bio je usklađivanje zadataka i rokova za svaku organizaciju, kako bismo efikasno započeli istraživačku fazu projekta.
Drugi dan bio je fokusiran na detaljno planiranje promocije i komunikacije projekta. Dogovorili smo strategiju za društvene mreže, sadržaje, kao i dinamiku objava, čime želimo osigurati što veću vidljivost i angažiranost ciljane publike. U nastavku smo usuglasili način praćenja napretka, dokumentaciju te definirali sljedeće korake i rokove za buduće aktivnosti.
Ovaj projekt ima za cilj razvoj sveobuhvatnog programa osposobljavanja za omladinske radnice i radnike, s fokusom na korištenje digitalnih i AI alata u podršci mentalnom zdravlju mladih.
Tijekom sastanka predstavili smo i analizirali rezultate upitnika o mentalnom zdravlju koji smo proveli u svim zemljama partnerima, kojim su mladi procijenili vlastito znanje o toj temi i izazove s kojima se suočavaju. Prema rezultatima koje smo dobili na uzorku mladih u Hrvatskoj možemo zaključiti kako mladi definiraju mentalno zdravlje kao unutarnji balans, stabilnost i samosvijest, uz naglasak na emocionalnu stabilnost, ljubav prema sebi i postavljanje granica. Većina smatra da je mentalno zdravlje ključno za kvalitetan i ispunjen život. Više od 70% svakodnevno ili nekoliko puta tjedno posvećuje vrijeme brizi o mentalnom zdravlju (relaksacija, razgovor, hobiji).
Velik broj mladih često osjeća stres i preopterećenost, 62,3 % ispitanika_ica osjeća stres “vrlo često” ili “često”, a 56,6 % osjeća se preplavljeno obvezama. To ukazuje na visoku razinu stresa među mladima, posebno u kontekstu svakodnevnih izazova.
Većina mladih, njih 73,6 % smatra da su mentalno i fizičko zdravlje jednako važni, što pokazuje napredak u svijesti. Međutim, društvo u Hrvatskoj još uvijek stigmatizira mentalne probleme, što ograničava otvorene razgovore i poticanje na traženje pomoći.
Velika većina ima nekoga s kim može otvoreno razgovarati o svojim problemima, no postoji razlika prema spolu i dobi: žene i stariji od 26 godina osjećaju veću podršku. Međutim, postoji i zabrinutost zbog nedostatka podrške u zajednici i stigme koja onemogućava traženje pomoći.
Najčešće se ističe potreba za većim podizanjem svijesti, pristupačnijim terapijama i smanjenjem stigme povezane s mentalnim zdravljem.
Velik broj mladih nikada nije razmišljao o traženju stručne pomoći, a oni koji jesu, često nisu poduzeli korake zbog stigme, financijskih ili informativnih prepreka. Tek manji postotak redovno koristi usluge stručnjaka.
Većina ispitanika_ica (43,4%) površno je čula za digitalne/AI alate, ali ih ne razumije. Čak 26,4% nikad nije čulo za njih, što ukazuje na nedostatak edukacije ili promidžbe. Samo 17% ispitanika_ica smatra da dobro poznaje te alate. Upotreba je niska: 66% nikad nije koristilo alate, a samo 5,7% ih redovito koristi. Vjerojatni razlozi su nepovjerenje, teškoća pristupa ili nedostatak percipirane koristi.
Mladi koriste ChatGPT za razgovore o mentalnom zdravlju, besplatne aplikacije za razgovor s nepoznatima i AI psihijatre, ali ih smatraju manje učinkovitima.
Prednosti korištenja su dostupnost, privatnost, smanjen osjećaj sramote, dok su nedostaci nedostatak empatije, površnost savjeta, nesposobnost AI-a da razumije osobne potrebe. Mladi smatraju kako AI ne razumije emocije, zabrinuti su za zaštitu podataka, mogućnost pogrešnih savjeta za ozbiljne probleme. Naglašena je potreba da AI nadopunjuje, a ne zamjenjuje stručnjake.
Istraživanje potvrđuje da mladi prepoznaju važnost mentalnog zdravlja i već aktivno brinu o sebi, ali postoje velike prepreke poput stigme, nedostatka otvorenosti i pristupačnosti usluga. Potrebno je dodatno raditi na podizanju svijesti, eliminaciji stigme i razvoju dostupnih podrški i resursa za mentalno zdravlje mladih.
Ovi rezultati bit će ključni za oblikovanje budućih edukacijskih programa i osposobljavanja, te će pomoći trenerima u razvoju učinkovitih i prilagođenih sadržaja.