Naša udruga je jedna od partnerskih organizacija Udruzi mladih i Alumni FET Pula na projektu t „MI – jučer, danas, sutra“ kodni broj UP.04.2.1.06.0018 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Partnerske organizacije iz OCD-a sudjelovale su u ispitivanju javnog mijenja i potreba društva, izradi smjernica za razvoj javnih politika te u analizi društvenog utjecaja predloženih intervencija.
U nastavku donosimo njihova iskustva te zanimljivosti koje su proizašle iz istraživanja i fokus grupa.
Udruga Studio B sudjelovala je na raznim radionicama, fokus grupama i istraživanjima vezano uz provedbu projekta. Istraživali smo o mobilnosti radne snage i izazovima migracija unutar EU. Također smo sudjelovali u mapiranju škola, visokoobrazovnih ustanova i ostalih organizacija za provedbu istraživanja te u provođenju anketa u školama. Prisustvovali smo u fokus grupi na temu kako sezonalnost hrvatskog turizma utječe na unutarnje migracije u RH, konkretnije, kako potražnja za radnom snagom u turističkoj sezoni na jadranskoj obali utječe na migracije stanovništva s područja Istočne Hrvatske. Fokus grupa je održana 21. listopada 2021. u Osijeku, moderator je bio Bruno Koić, stručni suradnik organizacije Dkolektiv te su sudionici bili predstavnici HZZ-a Područne službe Osijek, Županijske razvojne agencije, Upravnog odjel za gospodarstvo Osječko-baranjske županije, Hrvatske gospodraske komore Osijek, Turističke zajednice grada Osijeka i Udruge Studio B. Također, organizirali smo i proveli fokus grupu na temu „Moguće mjere sprečavanja imigracije iz slabo naseljenih ruralnih područja“ u Društvenom centru u Bodovaljcima dana 06.09.2022. Na fokus grupi su sudjelovali predstavnici Udruženja obrtnika Nove Gradiške, Udruge Starci 2001, Udruge gluhih i nagluhih Nova Gradiška, Centra kompetencija za napredno inženjerstvo iz Nove Gradiške te DVD-a Bodovaljci.
Sudjelovanjem u provedbi projekta smo stekli nova iskustva i znanja, ali smo i rado dijelili naša iskustva o migracijama jer se naša organizacija nalazi u ruralnom području koje je posebno zahvaćeno iseljavanjem, rekla je Lidija Konjević iz Udruge Studio B.
Iz Udruge “CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA” napominju da je činjenica koja izaziva ozbiljnu zabrinutost i iznenađenje ta da je prosječnom Hrvatu potrebno više od dva mjeseca rada, kako bi mogao priuštiti samo jedan kvadratni metar novog stana, uz pretpostavku da nema nikakvih drugih troškova. Nažalost, put do vlastite nekretnine postaje sve teži, posebno za mlade obitelji. Plaće rastu sporije od cijena stanova, što dodatno otežava pristup stambenom zbrinjavanju. Također, nedostatak dostupnih stambenih jedinica na tržištu samo pojačava problem. Zabrinutost se dodatno produbljuje kada se uzmu u obzir državne politike koje mogu doprinijeti problemima na tržištu nekretnina, kao što su porezi, regulacije ili nedostatak poticaja za izgradnju pristupačnog stambenog prostora. Rješavanje ovih problema zahtijeva ozbiljan napor na svim razinama vlasti i suradnju s privatnim sektorom kako bi se stvorila pristupačna stambena rješenja za sve građane.
Razvoj svih navedenih javnih politika zahtijeva pažnju na nekoliko ključnih faktora. Evo nekoliko zabrinutosti koje bi istaknuli kao relevantne u područjima koje smo analizirali:
• Održivost politika: Glavna briga kod razvijanja javnih politika u ovim područjima je njihova dugoročna održivost. Potrebno je osigurati da politike ne budu samo kratkoročni odgovori na trenutačne potrebe, već da se razvijaju s ciljem dugoročnog poboljšanja stanja mladih i obitelji.
• Pravednost i jednakost: Važno je osigurati da politike budu pravedne i da se pristup stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju ne temelji na diskriminaciji. Treba voditi računa o socijalnoj i ekonomskoj jednakosti među mladima i obiteljima.
• Obrazovanje i obuka: Kvalitetno obrazovanje i obuka igraju ključnu ulogu u povećanju zapošljivosti i povećanju kvalitete životnih uvjeta. Treba osigurati da postojeći obrazovni sustav i programi obuke budu relevantni za tržište rada.
• Mjerenje i praćenje rezultata: Važno je razviti sustav za praćenje i evaluaciju učinka politika kako bi se osiguralo da se postižu željeni ciljevi i potrebne prilagodbe na temelju stvarnih rezultata.
• Edukacija i informiranje: Nedostatak informacija može biti prepreka u iskorištavanju dostupnih mogućnosti koje su rezultat javnih politika. Stoga je ključno educirati o dostupnim programima i resursima za zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje.
• Suradnja s relevantnim dionicima: Uspješne politike zahtijevaju suradnju s različitim dionicima, uključujući vladine agencije, lokalne vlasti, poslodavce, obrazovne institucije i nevladine organizacije.
U konačnici, smatramo kako je najvažnije usmjeriti se na napore rješavanja konkretnih potreba i izazova kako bi se stvorila održiva i prosperitetna budućnost, rekli su iz Udruge “CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA” (Iva Stanić).
Partnerska organizacija DKolektiv (nekadašnji Volonterski centar Osijek)– organizacija za društveni razvoj fokusirala se na migracijske izazove u kontekstu sezonalnosti turizma i njegovog utjecaja na unutarnje migracije, održavajući dvije fokus grupe, dva intervjua i raspisujući smjernice na navedenu temu.
Prva fokus grupa na temu „Utjecaj sezonalnosti turizma na unutarnje migracije u RH“ imala je za cilj okupiti stručnjake, praktičare i sezonske radnike i donijeti nekoliko zaključaka iz više različitih perspektiva. Nakon druge fokus grupe, „Stanovanje i kako ono utječe na migracije“, koja je također okupila nekoliko stručnjaka, ali i mladih osoba i mladih roditelja koji su korisnici APN kreditiranja, provedena su i dva intervjua s donositeljima odluka i stručnjacima iz područja stanovanja. Na temelju odrađenih aktivnosti, donesenim zaključcima i iskustvima svih sudionika, raspisali smo prijedloge smjernica za javne politike na temu utjecaja sezonalnosti na unutarnje migracije u RH, a odmah potom smo izvršili i identifikaciju utjecaja naših predloženih smjernica za javne politike, kažu iz DKolektiva (Bruno Koić).
Udruga (na)gluhih osoba Videatur, kao partner na projektu, sudjelovala je kao predstavnik osoba s invaliditetom te je u svakoj projektnoj aktivnosti nastojala prikazati stvarna iskustva osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, pogotovo kada je riječ o zapošljavanju OSI i migracijama OSI zbog pronalaska posla.
Udruga je provodila aktivnosti kroz XXX elementa projekta, a posebno su zanimljivi rezultati fokus grupa na temelju kojih su kreirane smjernice javne politike u području zapošljavanja, osobito u dijelu koji se odnosi na usluge servisa za zapošljavanje. Iako su fokus grupe okupile različite članove zajednice, od predstavnika poslodavaca do samih osoba s invaliditetom i osoba u NEET statusu, svi su se složili u jednom – potrebno je unaprijediti djelovanje i poboljšati reputaciju javnog (i ostalih) servisa za zapošljavanje u cilju podržavajućeg, pristupačnijeg i inkluzivnijeg okruženja u potrazi za zaposlenjem. Općeniti dojam javnosti o servisima za zapošljavanje nije pozitivan – servisi za zapošljavanje prepoznati su kao institucije za administriranje tržišta rada; uloga savjetnika za zapošljavanje je više administrativna nego pomagačka, a od usluga koje pruža javni servis za zapošljavanje posloprimcima i poslodavcima najpoznatija je Burza rada i novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti. Upravo zato predložene su smjernice za razvoj politike zapošljavanja u kojem bi aktivno djelovali svi relevantni dionici zajednice u stvaranju boljih i jednakih iskustava za sve građane na tržištu rada– OCD, poslodavci i sami servisi za zapošljavanje, rekla je Iwa Dungač iz Udruge (na)gluhih osoba Videatur.
Kristina Franc iz Mreža udruga Zagor, kaže da je provedba fokus grupe na temu „Stanovanje u kontekstu unutarnje i vanjske migracije u RH“ bila zanimljiva te su sudionici/ce rado odgovarali na naša pitanja i davali nam svoje komentare. Smatram da provedba fokus grupe na već spomenutu temu predstavlja važan korak prema boljem razumijevanju izazova i potreba migranata u Hrvatskoj te će nam pomoći oblikovati politike koje će pridonijeti integraciji i kvaliteti života svih stanovnika.
Opći cilj projekta je razvijanje dijaloga i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja, koje će doprinijeti stvaranju kvalitetne suradnje u tematskom području Mobilnost radne snage – izazovi migracija unutar EU, što je od interesa za Republiku Hrvatsku.
Razdoblje provedbe projekta je od 30.10.2020. do 30.10.2023. godine.
Više o samom projektu možete vidjeli na sljedećoj poveznici: https://migracijskiizazovi.eu/
Partneri na projektu „MI-jučer, danas, sutra“ jesu sljedeći: Udruga ZUM, Udruga za mlade Maro i Baro, Udruga (na)gluhih osoba „VIDEATUR“, Udruga „Studio B“, Udruga „Centar za kulturu dijaloga“, Volonterski centar Osijek, Mreža udruga Zagor, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci – Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku – Ekonomski fakultet, Ekonomski fakultet u Splitu, Grad Pula-Pola te Istarska županija.
Ukupna vrijednost projekta je 3.562.367,03 kuna/472.807,36 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.028.011,97kuna / 401.886,26 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 534.355,06 kuna/ 70,921.10 eura (15%).