Ljudska prava su prava čovjeka na temeljne vrijednosti koja pripadaju rođenjem svim ljudskim bićima bez obzira na državnu vlast. Prema modelu Karela Vasaka razlikujemo tri naraštaja ljudskih prava. Prvi naraštaj su građanska i politička prava, a prvi put su proglašena u Ustavu Sjedinjenih Američkih Država te u francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina prema kojoj ljudska bića imaju pravo na slobodu, jednakosti pred zakonom, ali i pretpostavku nevinosti, slobodu izražavanja, uvjerenje i vjeroispovijesti. Sada takva prava možemo pronaći u ustavi suvremenih država. Drugi naraštaj čine ekonomska i socijalna prava, a prvi put su proglašena u meksičkom Ustavu iz 1917. godine. Ovakva prava se razvijaju tek nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ekonomska i socijalna prava su: pravo na zdravlje, besplatnu zdravstvenu skrb, pravo na obrazovanje, rad i štrajk. Treći naraštaj su prava solidarnosti koja nastaju u drugoj polovici 20. stoljeća. Prema tome naraštaju imamo pravo na ekonomsko, kulturno i socijalno samoodređenje, pravo na socijalni i ekonomski razvoj te pravo na mir, zdravo okruženje, ali i humanitarnu pomoć.
U Republici Hrvatskoj trenutno je na snazi nekoliko međunarodnih ugovora koji su u pravnom sustavu, a to su: Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o uklanjanju svim oblika diskriminacije žena, Konvencija protiv turture i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te Konvencija o pravima djeteta. Također imamo nekoliko međunarodnih instrumenata koji nisu pravno obvezujući, ali su njihova načela ugrađena u zakone i praksu državnih tijela, a neka od njih su Opća deklaracija o ljudskim pravima, Deklaracija o pravima djeteta, Deklaracija o ukidanju diskriminacije žena, Deklaracija o pravima djeteta, Deklaracija o pravu naroda na mir, Deklaracija o pravu na razvitak, ali i mnoge druge, jednako važne, deklaracije.
Ljudska prava u Republici Hrvatskoj su zaštićena kroz nekoliko dokumenata. Prvenstveno je to Ustav kojim je zaštita ljudskih prava određena kao najviša vrednota ustavnog poretka Republike te se jamči zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje, u propisima o zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj službi, kaznenom zakonodavstvu, zaštiti protiv različitih oblika diskriminacije, obrazovnog sustava, ali i onima o nacionalnim manjinama temeljna prava i sloboda pojedinaca su dobila praktično značenje. Sukladno navedenim propisima imamo nekoliko nezavisnih institucija čiji je osnovni cilj zaštita i promicanje općih ljudskih prava i sloboda, ali i onih vezanih uz najranjivije skupine društva. Tako imamo Ured pučkog pravobranitelja, Ured pravobraniteljice za djecu te Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Isto tako, unutar Vlade Republike Hrvatske, imamo nekoliko povjerenstava i nacionalnih odbora čiji je cilj zaštita i promicanje ljudskih prava. Isti cilj imaju i mnogobrojne nevladine organizacije.
Jedna vrlo važna organizacija je i Kuća ljudskih prava Zagreb koja je mreža organizacija čiji je cilj zaštita i promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tijekom dugogodišnjeg djelovanja organizacija je postala središte ekspertize o ljudskih prava. Svoje ciljeve organizacija postiže istraživanjima, monitoringom, javnim zagovaranjima te edukacijama. Kuća ljudskih prava svake godine donosi pregled stanja ljudskih prava u Hrvatskoj.
U pregledu stanja u 2020. godini navedeno je da je prošlu godinu obilježila pojava i širenje epidemije COVID-19 te dva razorna potresa. Sukladno tome, godina je bila obilježena mjerama ograničenja prava usvojenim radi zaštite javnog zdravlja. Prema navedenom dokumentu napretka nije bilo u područjima Međunarodnih instrumenata, zakona, javnih politika i institucija; Ljudskih prava i pravosuđa; Tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću, Prava žena, Okoliša, Prava LGBTIQ osoba, Prava izbjeglica te Prava Nacionalnih manjina.
Nasilje u obitelji i rodno uvjetovano nasilje, prava djece, starijih osoba, pravo na rad, zdravstvo te obrazovanje su bila najugroženija područja ljudskih prava u 2020. godini u Republici Hrvatskoj. Razlozi ugroze su epidemija i potresi. Tako je u prošloj godini zabilježeno 40% više kaznenih djela nasilja u obitelji nego 2019. godine. Djeca su u povećanom riziku od zlostavljanja i zanemarivanja, a radnici, zbog rada od kuće, nisu imali sve potrebne uvjete za rad (najčešće računalo, internetsku vezu te telefonske linije). Nastava na daljinu je bila posebno otežana pripadnicima ranjivih skupina, posebno romskoj manjini, učenicima s teškoćama u razvoju, učenicima izbjeglicama i migrantima. Otežan pristup su imali i učenici u nepovoljnom socio-ekonomskom statusu.
U listopadu prošle godine sudjelovao sam na „COMPASS – treningu za obrazovanje za ljudska prava“ koji je razvijen u suradnji Mreže Mladih Hrvatske, udruge Carpe Diem i Vijeća Europe. Navedeni trening je bio namijenjen osobama koje aktivno rade s mladima, a djeluju ili će djelovati u području zaštite ljudskih prava te osobama koje se zalažu za obrazovanje za ljudska prava. Program treninga je bio izgrađen oko Compassa, priručnika za obrazovanje o ljudskim pravima s mladima, kao glavnog konceptualnog i praktičnog resursa za osobe koje se bave ljudskim pravima i obrazovanjem za ljudska prava kroz neformalno obrazovanje, a elementi treninga su bili sustav ljudskih prava, njihovo unapređenje, mehanizmi zaštite i posljedica njihovog kršenja; identitet, stereotipi i predrasude; odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo i problemi manjina. Kao rezultat treninga, zajedno s Dinkom Đurićem, proveo sam istraživanje s učenicima osnovne škole o temama koje bi učenici htjeli slušati u okviru građanskog odgoja i obrazovanja.
U prvoj polovici ove godine sudjelovao sam na online edukaciji Mladi za dostojanstvo i ljudska prava koju je organizirao Svjetski savez mladih. Kroz navedenu edukaciju stekao sam uvid u filozofski temelj ljudskog dostojanstva, slobode, solidarnosti, kulture i ljudskih prava. Teme edukacije su bile: Povijest nastanka Svjetskog saveza mladih, Dostojanstvo, Sloboda, Solidarnost, Kultura, Povijest ideja, Međunarodno pravo i ljudska prava. Ono po čemu se ova edukacija izdvaja je to što su se prije svakog susreta čitali novinski članci, ulomci iz knjiga ili dokumenata te se odgovaralo na pitanja i/ili pisali eseji te se online održavala široka rasprava o pročitanom i zaključenom.
Vidimo da je zaštita ljudska prava proces koji je dugo trajao, ali i još traje. Ljudska prava su implementirana u mnoge međunarodne dokumente, te su na taj način uvrštena u naše zakonodavstvo koje je odredilo osnivanje tijela koja štite i promiču ljudska prava. Važno je naglasiti da je epidemija bolesti COVID-19 stagnirala napredak u mnogim područjima zaštite i promicanja ljudskih prava, a mnoga područja su teško pogođena, dok će se dugoročne posljedice tek uočiti. Smatram da neformalno obrazovanje pomaže u razumijevanju sustava ljudskih prava i njihovoj zaštiti i promicanju jer često krivo tumačimo prava svih živih bića.
Izvor: https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2021/04/SAZ%CC%8CETAK-Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-pregled-stanja-u-2020.-godini.pdf
Autor: Boris Lekić